Sa naglim padom broja stanovnika, Japan će se uskoro naći pred problemom nedovoljno domaće radne snage za ekonomiju koja želi da održi svoj sadašnji položaj na svetskom tržištu, piše list “Džapan Tajms”. Japanu će nedostajati milioni radnika, ali i inženjera i drugih visoko obrazovanih ljudi, pa će biti primoran da se više okrene stranoj radnoj snazi. Sve više u centru pažnje je održivost rasta plata, koji se ubrzava najbržim tempom u poslednje tri decenije. Premijer Fumio Kišida sada želi da vidi povećanje plata koje će biti „nekoliko procentnih poena veće“ od stope inflacije u zemlji.
Rašireni japanski sistem zapošljavanja zasnovan na radnom stažu, niska produktivnost rada i nevoljnost radnika da preskaču sa jednog posla na drugi, godinama su bili među faktorima koji stoje iza laganog rasta plata u Japanu.
Kratkoročno gledano, nedostatak radne snage je evidentan u sektoru usluga pogođenom pandemijom, a sa radno intenzivnim oblastima kao što su medicinska nega i građevinarstvo već se bore za opstanak.
Potencijalna kriza se nadvila nad logističku industriju jer planirana primena strožije zakonske granice prekovremenih sati, kao deo reformi tržišta rada, izaziva zabrinutost zbog akutnog nedostatka vozača.
Istraživanja privatnog sektora ukazuju na ozbiljniji nedostatak radne snage u narednim decenijama, a jedno od njih procenjuje nedostatak od preko 11 miliona radnika do 2040. Nacija je od jula 2023. imala oko 67 miliona radnika.
Vlada postaje sve ozbiljnija u vezi sa reformom tržišta rada, naglašavajući potrebu za prekvalifikacijom radne snage, udaljavanjem od zapošljavanja zasnovanog na radnom stažu i podsticanjem mobilnosti radne snage, dok Kišida planira da pokrene pozitivan ciklus ekonomskog rasta i preraspodele bogatstva.
„Ako više ljudi pređe iz jedne kompanije u drugu, više kompanija će ponuditi veće plate da bi dobile mlade, kvalifikovane radnike“, rekao je Takuja Hošino, viši ekonomista u Dai-ichi Life Research Institutu.
„Vlada želi da programi prekvalifikacije olakšaju traženje posla, ali postoji i druga strana toga. Postoje i kompanije koje nude takve mogućnosti svojim radnicima, posebno mlađima koji žele da unaprede svoje veštine, bojeći se da će izgubiti takve radnike ako odu u druge firme“, dodao je on.
Tokom protekle decenije, u Japanu je sve više žena i starijih ljudi koji se pridružuju postojećoj radnoj snazi. Otvorio je svoja vrata za sve više stranih radnika, doduše polako, ali stručnjaci postavljaju pitanje da li Japan može da se takmiči sa drugim zemljama u kojima radnici mogu dobiti veće plate.
Dok neki sektori ubiru prednosti automatizacije i veštačke inteligencije, a kompanije planiraju da povećaju svoje investicije u ovim oblastima, ostaje neizvesnost u vezi sa dugoročnim uticajem na tržište rada.
Kao napor da zaštiti nacionalnu bezbednost, Japan takođe ima za cilj da revitalizuje nekada konkurentan sektor čipova uz pomoć giganata kao što je Taivan Semiconductor Manufacturing Co., kako bi sprečio ponavljanje poremećaja u snabdevanju izazvanih pandemijom COVID-19 i sve većim uticajem Kine .
Broj profesionalnih inženjera morao bi naglo da se poveća da bi Japan udvostručio svoj tržišni udeo u sektoru na 15% 2035. godine, prema proceni Micubiši istraživačkog instituta.
Institut procenjuje da će 9,7 miliona radnih mesta biti izgubljeno do 2035. zbog efekata digitalizacije, uključujući veštačku inteligenciju. Ali radna snaga će i dalje biti u nedostatku te godine kao rezultat trke za zelene i digitalne transformacije i napora da se podstakne nacionalna poluprovodnička industrija.
Jedan od izazova za šire japansko tržište rada je da je procenat radnika sa nerutinskim ili „kreativnim“ zadacima u odnosu na rutinske manji nego u zemljama poput Sjedinjenih Država i Britanije, saopštio je institut, očekujući ozbiljan nedostatak radne snage za stručna tehnička zanimanja.
„Važno je razmišljati o tome kako možemo da postignemo tranziciju i da vidimo više ljudi angažovanih na nerutinskim zadacima“ kroz prekvalifikaciju ili usavršavanje, rekao je Masaši Santo, šef istraživanja ljudskih resursa u Mitsubishi Research Institute, dodajući da kompanije treba jasnije da preciziraju koje vrste veštine su potrebne.
Kvalificiraniji radnici mogu povećati produktivnost rada Japana i biće pozitivni za ekonomiju, kažu poznavaoci. Japanska produktivnost rada bila je najniža među razvijenim ekonomijama Grupe sedam 2021.
Za sada, ubrzanje inflacije izazvano višim troškovima uvoza podstiče kompanije da povećaju plate, dok veštačka inteligencija može smanjiti opterećenje ljudi, povećati efikasnost i smanjiti troškove rada.
Međunarodna organizacija rada kaže da će generativna veštačka inteligencija „povećati“ umesto da uništi radna mesta. Agencija Ujedinjenih nacija poziva vlade i druge da osmisle prave politike kako bi osigurale glatku tranziciju, jer će troškovi za pogođene radnike biti „brutalni“.
„Japan se kreće u pravom smeru u smislu da se udaljava od svog jedinstvenog zapošljavanja zasnovanog na radnom stažu i promoviše programe prekvalifikacije. Ali postoje ograničenja u tome šta vladina politika može da uradi. Odgovornost je na kompanijama i radnicima“, rekao je Hošino iz Dai-ichi Life.